Tijekom protekle godine samozapošljavanje je bila jedna od važnijih tema za poduzetnike početnike. Tako je prema Glasu Slavonije HZZ u Osijeku odobrio 660 ideja, a u Zagrebu samo njih 1.004. Izgleda da su Osječani među najaktivnijima u samozapošljavanju. Nezaposleni najviše problema imaju s pisanjem troškovnika, jer nemaju viziju cijene poslovanja.
Visina potpore za samozapošljavanja različita je i ovisi o tome otvara li se paušalni obrt ili tvrtka, a ovisi i o stručnoj spremi te se kreće od 18.880 kuna do 35.400 kuna, što je najviši iznos i mogu ga dobiti osobe s VSS-om koje otvaraju tvrtku ili dohodovni obrt. Isplata novca ide tromjesečno, a u slučaju da vam posao ne uspije, dužni ste HZZ-u vratiti novac. Da se novac ne može samo tako uzeti, potvrđuje i činjenica da uoči potpisivanja ugovora s HZZ-om morate donijeti i bjanko zadužnicu, a svaka tri mjeseca HZZ-u korisnik poticaja tijekom godine dana dužan je dokazati pozitivno poslovanje svoje djelatnosti.
Možete dati otkaz i prijaviti se za sredstva
Zanimljiv je i podatak da ova sredstva možete koristiti bez obzira na dužinu prijave na HZZ-u i bez obzira na način na koji ste raskinuli prethodni radni ugovor. Odnosno, ako ste trenutačno nezadovoljni svojim poslom i imate dobru poslovnu ideju za posao, možete dati otkaz i prijaviti se za sredstva koja će vam uz dobar poslovni plan biti odobrena.Stručna savjetnica HZZ-a Nataša Štiglec, koja i radi savjetovanje s korisnicima poticaja za samozapošljavanje, ističe kako su najčešće predlagani poslovni projekti za koje se traže sredstva za samozapošljavanje oni za otvaranje salona za uljepšavanje, frizerski obrti, ali i marketinške agencije, web-shopovi, te prodaja i usluge preko interneta, a koje su zapravo i posao iz vlastitog doma.
- Ima svega - od ideja za tvrtke koje se bave solarnom energijom do pčelarstva, a u 90 posto slučajeva mi poslovne planove ocjenjujemo pozitivno. Primijetili smo da je svima koji pišu poslovni plan najveći problem izraditi troškovnik, to jest da većina nezaposlenih koji žele ući u svoj projekt nije svjesna koliki su stvarni troškovi poslovanja. Stoga ćemo ubuduće najviše raditi na tome da korisnike sredstava usmjerimo da izračunaju koliki bi im bili minimalni troškovi i minimalni prihodi. Nužno je prethodno istražiti tržište, a nezaposlene često muči i dvojba bi li otvorili obrt ili tvrtku pa ih mi u suradnji s različitim ustanovama pokušavamo uputiti u poslovanje različitih subjekata kako bismo znali u što ulaze - objašnjava Nataša Štiglec.
