Konstruktivna kritika je dobra stvar, pa će već običan razgovor o nekom konceptu dovesti do spoznaje o prednostima i manama osmišljenog rješenja. Obično takve kritike i razgovori potječu iz bliže okoline, obitelji.
Promijenite svoje okružje
Inovatori kažu da im putovanja šire horizonte i tjeraju ih na razmišljanje. Odgovori na pitanja koja su vas mučila godinama jednostavno se mogu pojaviti, niotkud. Dovoljno je promijeniti sredinu ili se odmaknuti od glavnog problema koji vas stalno zaokuplja. „ Temeljem brojnih do sada otkrivenih činjenica o djelovanju mozga, a i vlastitog iskustva, mogu reći da mi se ne čini neobičnim da odgovori na neka pitanja čovjeku ponekad dođu do svijesti i „sami od sebe“, odnosno u trenutku kada nam se čini da i nismo njima eksplicitno zaokupljeni.“ zaključuje profesor Goran Šimić s Hrvatskog instituta za mozak Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Za života je Slavoljub Penkala je osim mehaničke olovke osmislio oko 80-ak izuma. Osim već poznatih osmislio je manometar, dinamometar, anodnu bateriju, obrtnu turbinu, propeler za pokretanje helikoptera, uređaj za mjerenje protoka tekućine, pečatne voskove, i mnoge druge.
Kako je mnogo i putovao, u raznim je gostionicama i kavanama uočio stolnjake uprljane teškim mrljama. Razmišljao je kako bi se one lako mogle ukloniti.
Danima je radio pokuse, miješajući razne kemijske tvari i jednoga je dana pronašao prašak kojim je u nekoliko sekundi isprao sve mrlje od vina, voća i tinte. Bio je to prvi deterdžent! Ne naišavši na razumijevanje novčara i tvorničara, Penkala je taj deterdžent zadržao samo za kućnu upotrebu, obradovavši tako suprugu.
Istovremeno je pronašao i plavilo za rublje. Za taj izum veliki interes su iskazale sve praonice u gradu gdje su se tada ručno prale oficirske bijele košulje. Pošto bi se košulje i drugo bijelo rublje opralo, ispiralo bi se u vodi u kojoj je bilo otopljeno plavilo u obliku malih kuglica.
Plavilo za rublje postalo je nužna potrepština sve većeg broja kućanstava jer je zamijenilo dotadašnje sredstvo za bijeljenje, tzv. blajh, koji je nakon duže upotrebe nagrizao rublje.
Nek vam misli lutaju
„Imaginacija ili sposobnost zamišljanja neograničena je i univerzalna. To je interna reprezentacija koja daje iskustvo percipiranog u odsutnosti odgovarajućeg osjetnog podražaja, a stupanj njezinog korištenja proporcionalan je snazi pamćenja. Dokazano je da ljudi koji tvrde za sebe da imaju bujnu maštu bolje i više pamte od onih koji tvrde da je nemaju“ kaže profesor Šimić.
U tom kontekstu vrlo je važna inicijativa multimedijalnog umjetnika Borisa Bakala naslovljena. Čovjek je Prostor: Vitić pleše, kojom se nastoji pokrenuti revitalizacija, a u dogledno vrijeme i obnova zagrebačkog stambenog kompleksa arhitekta Vitića.
»U ljeto 2002 radeći na intermedijalnom urbanom projektu Shadow Casters, odmarao sam se u parku na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice. Podigavši glavu, ugledao sam nesvakidašnji prizor: zgradu koja je svojim bojama, formom i mogućnostima transformacije, zaplesala u rano ljetno popodne pred mojim očima. U toj meditaciji, maštao sam o simultanom pokretu kliznih grilja (škura, žaluzina, šalaporki, zakrilnih paravana), svjetlosnim i videoprojekcijama, te glazbenoj podlozi. Vidio sam taj jedinstveni prostor - događaj, tog ljetnog popodneva, i poželio ga podijeliti s drugima
« Ponesen tom idejom Bakal će ubrzo sa svojim suradnicima pokrenuti dugoročan projekt Vitić pleše, čije se poprište širi cijelim stambenim kompleksom, kroz sve unutrašnje i vanjske prostore, »te stupa u dijalog s javnim površinama u blizini, kvartom, gradom...«, no što je bitno istaknuti u čitav program uključuje i njegove stanare.
Riječ je o iznimno dinamičnu procesu sa snažnim kulturološkim i sociološkim reperkusijama, kojim se nastoje otkrivati i promicati novi modeli kulturne proizvodnje, pronalaženja alternativnih i modularnih oblika potpora i financiranja te naposljetku, poticanje razgovora o načinima i mogućnostima obnove suvremene hrvatske arhitekture, čija bi konačna konzekvenca bila upravo obnova Vitićeva stambenog kompleksa kao oglednoga primjera za slične zahvate u budućnosti.
Autorica: Mirjana Fijolić, www.mojbiz.com
