Prema najavi iz Porezne uprave na okruglom stolu magazina Banka "Vjerovnici i dužnici: Kako naplatiti potraživanja" sljedećeg mjeseca kreću probne e-ovrhe. Porezna uprava u srpnju počinje s probnim e-ovrhama koje se uvode radi pravodobnog i ujednačenog postupanja prema dužnicima.To je u utorak najavila Dinka Salmić, načelnica za ovrhe u Poreznoj upravi, na okruglom stolu "Vjerovnici i dužnici: Kako naplatiti potraživanja" održanom u organizaciji magazina Banka i tvrtke EOS Matrix specijalizirane za naplatu potraživanja.
Komentirajući inicijativu Vlade da poboljša naplatu i problem nelikvidnosti riješi donošenjem zakona o financijskom poslovanju koji uskoro ide u saborsku proceduru, generalni direktor Badela 1862 Srđan Oreb istaknuo je kako se Vlada morala uhvatiti u koštac s time te da je bilo potrebno uvesti red u naplatu poreza.
Zakon je, kazao je, usmjeren protiv onih koji otvaraju firme, ostaju dužni i onda otvaraju nove firme, što je u Hrvatskoj postalo vrlo razrađen 'sport'.
Oreb upozorava da će taj zakon trebati vrlo pažljivo provoditi: ako s jedne strane Porezna uprava i banke budu povećavali presiju na gospodarstvo, a s druge je strane pad industrijske proizvodnje i potrošnje, cijeli će se sustav raspasti.
Sustav ranih upozorenja
Govoreći o tome kako uočiti potencijalno rizičnog klijenta, direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava objasnio je kako banka ima sustav ranih upozorenja te da na vrijeme može prepoznati slabosti klijenta.
"Ukoliko se problem uoči na vrijeme rješavamo ga u 100 posto slučajeva. Ukoliko počne kašnjenje u podmirivanju obveza, onda se ide na savjetovanja, odgode, reprograme, usklađivanje obveza klijenta s mogućnostima otplate. Ako nema mogućnosti podmirenja obveza to znači da se klijent mora restrukturirati, promijeniti organizacijsku strukturu, srezati troškove ili promijeniti tržište", kazao je Mećava.
Dubravko-Ante Mlikotić, izvršni direktor Sektora upravljanja kreditnim rizicima RBA, iznio je podatke o lošim plasmanima za ukupni sektor bankarstva kojih je krajem 2011. bilo 12,4 posto. Problematičnih plasmana poduzećima u sustavu je čak 20,1 posto, dok je kod stanovništva taj udio 8,6 posto.
U RBA se oko 100 ljudi bavi poslovima naplate potraživanja samo od stanovništva koji nakon 15 dana kašnjenja podmirenja dospjelih obveza nazivaju dužnike, šalju im SMS poruke ili pisma da dođu u banku, a za ove poslove angažiraju se i vanjske agencije za naplatu potraživanja.
Vodeća takva agencija u Hrvatskoj danas je EOS Matrix s 80 zaposlenih koja posluje tri godine. Središnjica tvrtke je u Njemačkoj, a posluje u 27 zemalja i ima 8500 zaposlenih.
EOS Matrix proveo je istraživanje na uzorku od 2.000 dužnika i za potrebe okruglog stola Banke analizirao profil prosječnog hrvatskog dužnika.
Kartičari u HROK-u
“To je 41-godišnji muškarac, Zagrepčanin, srednje stručne spreme i zaposlen koji je dužan na tekućem računu, po kreditnim karticama, za kredite i za telekomunikacijske usluge. On je spreman dugovanja platiti obročno i za to mjesečno izdvojiti 850 kuna”, kazala je generalna direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski.
Marijana Jurišić, operativna direktorica Sektora za financijske odnose s korisnicima HT-a upozorila je da su i telekom operateri razvili sustav praćenja kreditne sposobnosti korisnika, no da su u lošijoj poziciji od banaka koje raspolažu s mnogo više podataka o svojim klijentima i mogu ih međusobno razmjenjivati. U HT-u su zadovoljni efikasnošću naplate potraživanja, ali ne i time što ona traje oko 60 dana.
Alen Ptičar, direktor sektora rizika u Erste Cardu najavio je da će tijekom 2012. i kartičari ući u HROK-ov sustav razmjene podataka o klijentima. Obveze prema kartičarima, koji kao i realni sektor posluju bez kolaterala, klijenti podmiruju tek nakon obveza za stambene i auto kredite, zdravstvo, školovanje i slično, kazao je Ptičar.
Darko Urukalović iz Erste &Steiermarkische S-leasinga je govoreći o poteškoćama u naplati leasing sektora iznio sljedeće podatke: 19 posto leasing portfelja je u kašnjenju s plaćanjem, a 15 posto portfelja u kašnjenju je više od 120 dana.
Trgovačka društva čine 90 posto dužnika, a stanovništvo 8 posto. Praksa je da leasing društva raskidaju ugovore najčešće nakon neplaćanja tri uzastopna obroka.
No, klijenti skrivaju objekte leasinga, prodaju ih ili daju pod račun. Problem je i što su sudovi neskloni izdavanju privremenih mjera, nema jedinstvene sudske prakse, a suci su nedovoljno educirani.
