Pokretanje vlastitog posla, iako vodi ka ostvarenju snova, nažalost neizbježno donosi i mnogo stresa. U nastojanju da naša ideja uspije, briga o sebi padne u drugi plan, sto uključuje i prehranu.
Jednostavno, u moru obaveza smo sretni da pojedemo bilo što pa se tako desi da jedemo ono što nam je najdostupnije, a to su uglavnom pekarski proizvodi ili fast food.
U prošlom stoljeću, 50-tih godina, na kuhanje se prosječno trošilo sat i pol vremena dnevno. U novije vrijeme, prema istraživanju iz 2008., prosječno kućanstvo troši pola sata dnevno na pripremu hrane i čišćenje.
Kako uklopiti pravilnu prehranu u raspored pun obveza?
Za vas nu3cionistice su pripremile pet savjeta koji su svima primjenjivi:
1.Planiranje obroka
Jedan dan u tjednu, možda najbolje da to bude vikendom, odredite vrijeme za planiranje vašeg tjednog jelovnika. Započnite tako da stavite na papir što već imate kod kuće i htjeli biste potrošiti u narednim danima. Kada imate pred sobom navedeno s kojim namirnicama raspolažete, odredite jela koja biste pripremili. Tako ćete uvidjeti i što vam nedostaje i odmah nadodati te namirnice na popis za kupovinu koji redovito vodite. Dobar popis skraćuje vrijeme kupovine, a s obzirom na to da točno znate što vam treba, spriječit ćete nepotrebne troškove i bacanje hrane. Bilo bi odlično da, po dolasku iz trgovine, pripremiti namirnice za planirana jela tako što ćete primjerice meso izrezati na željene komade i marinirati ili pak skuhate žitarice i mahunarke te pohraniti u posudicu za naredne dane. Tako ćete za 10, 15 minuta pripreme u tjednu imati spreman obrok poput umaka od piletine s ječmom.
Određena jela se mogu pripremiti do kraja i dva do tri dana stajati i frižideru ili ih pak zamrznite.Naši prijedlozi su polpete od leće, varivo od slanutka i poriluka, ćufte od purećeg mesa.
Kada imate isplaniram jelovnik, znat ćete kada navečer, primjerice, skuhati jaja za sutrašnji doručak ili pak premjestiti ribu iz zamrzivača u hladnjak kako bi se odmrznula, a svi znamo da su pripremljene namirnice pola posla.
2. Ne idite na dijetu
Da, dobro ste pročitali. Ne idite na dijetu. Smatramo da je važno da ljudi koji su izloženi stresu ne pojačavaju dodatno stres odlaskom na rigorozne dijete. Dijete dakako mogu dovesti do smanjena kilograma, ali brzo izgubljeni kilogrami su gotovo uvijek i brzo vraćeni kilogrami. Također, dijete traju određeni period, a ako i izdržimo predviđeni režim, po isteku zadanog perioda se vraćamo svojim starim navikama koje su nas već ranije dovodile do neželjenih kilograma. Što onda poduzeti? Svakako je bolje pokušati usvojiti zdrave navike, dugoročno održive.
Krenite s malim ciljevima poput: svaki dan ću pojesti dvije voćke, pola tanjura za ručak ili večeru ću uvijek napuniti povrćem, "bijele" izvore ugljikohidrata kao što su bijela tjestenina, kruh, riža zamijenit ću integralnim.
Inspiraciju za još malenih ciljeva potražite dalje u tekstu :)
3. Uvijek pri ruci imajte nutritivno bogat međuobrok
U svom uredskom ormariću ili pak autu uvijek možete imati orašaste plodove, sušeno voće, domaće energetske pločice.
Ove namirnice mogu dugo stajati pa nećete morati misliti na njihovu valjanost, ali pokušajte se potruditi da vaše zalihe badema, brusnica, grožđica ne nestanu pre brzo, ipak se radi o namirnicama koje, pored izobilja nutrijenata, imaju i puno energije.
4. Pijte dovoljno vode
Voda ima mnogo važnih funkcija u našem organizmu kao što je održavanje stalne temperature, održavanje tlaka, prijenos hranjivih tvari, pomaže pri izlučivanju otpadnih produkata. Iako nam je neophodna za život, tijelo ne posjeduje zalihe vode iz kojih bi moglo nadomjestiti nedostatke kada mi zaboravimo piti. Vjerojatno ste i sami primijetili pad koncentracije, pojačan umor ili glavobolju onih dana kada zaboravite piti dovoljno tekućine.
Preporuke za unos vode Europske agencije za sigurnost hrane su 2 litre dnevno za žene i 2,5 litara za muškarce.
Lakše ćete popiti potrebnu količinu ako uvijek imate bočicu s vodom pri ruci. S druge strane, kada smo dovoljno hidrirani neće se dogoditi da pobrkate osjećaj žeđi i gladi. Nerijetko se događa da nam mozak šalje signale za glad, a u stvari smo žedni.
5. Konzumirajte hranu koja ublažava učinke stresa
Studije su pokazale da prehrana bogata antioksidansima može pomoći prevenirati učinke stresa na organizam. Stoga obogatite svoju prehranu tamnom čokoladom, borovnicama, malinama, jagodama. Kod pripreme jela koristite što više različitih začina kao što su peršin, bosiljak, majčina dušica, đumbir, ružmarin. Sve navedene biljke obiluju antioksidansima, a pored toga vaše jelo će biti bogatije okusom i bit će potrebno dodavati manje soli.
Kada se fokusiramo na unošenje kvalitetnih obroka ne moramo se puno zamarati pitanjem što moram izbaciti. Jednostavno, ne ostane puno prostora za one namirnice koje bismo trebali izbjegavati. Svega nekoliko malenih promjena može biti dovoljno za pozitivne učinke na naše zdravlje.
Davno je rečeno: Mnogi ljudi izgube zdravlje da bi stekli bogatstvo, a zatim izgube bogatstvo da bi vratili zdravlje.
Autor: nu3cionistice
Foto: instagram nu3cionistice i pexels
nu3cionistice čine tri magistrice nutricionizma, mag.nutr. Elena, Florentina i Mirela. Primjenjivim savjetima o pravilnoj prehrani, znanstveno potvrđenim informacijama, edukacijama i savjetovanjima poboljšavaju vaše prehrambene navike. Sve informacije i savjeti nalaze se na web stranici nu3cionistice. Ukoliko se prijavite na njihov webinar, možda osvojite i nagradu, paket zdravih proizvoda. Sretno!