Društveni je poduzetnik, društveno poduzetnički arhitekt i inovator. Trenutno uključen u razvoj 3 hrvatske organizacije, te sve aktivniji u policy aktivnostima na nacionalnoj i europskoj razini.
Teo Petričević primjer je dobre prakse društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, ljudi koji promiču i razvijaju eko-društvenu ekonomiju u Hrvatskoj i regiji.
MojBiz.com: Leo kao stručnjak za društvene inovacije, možeš nam predstaviti klaster za eko-društvene inovacije i razvoj Hrvatska, i socijalnu zadrugu Humana Nova i CEDRA-u iz Čakovca?
Teo Petričević: Organizacija u čiji razvoj sam najduže uključen je ACT Grupa, vodeći primjer dobre prakse društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. To je organizacija koja uključuje i povezuje organizacije i pojedince koji promiču i razvijaju eko-društvenu ekonomiju u Hrvatskoj i regiji. U ACT Grupi razvijamo društvenopoduzetničke pothvate u području zelene ekonomije i socijalnih usluga u lokalnoj zajednici te provodimo programe osnaživanja osobnog i organizacijskog razvoja aktera društvene ekonomije. ACT Grupa djeluje u Čakovcu, trenutno okuplja desetak društvenopoduzetničkih organizacija, između ostalih Socijalnu zadrugu Humana Nova, ACT Printlab, ACT Konto i druge i ukupno zapošljava 50-tak osoba, prevenstveno osoba s invaliditetom i pripadnika nacionalnih manjina.
Klaster za eko-društveni razvoj i inovacije
Druga, za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj vrlo važna organizacija je Cluster za eko-društveni razvoj i inovacije CEDRA HR. CEDRA HR stvara i povezuje sustave podrške i izgradnje kapaciteta za eko-društveni razvoj, nacionalno i regionalno je prepoznata kao mreža potpornih organizacija razvoju eko-društvene ekonomije. Pruža usluge informiranja, edukacije, savjetovanja, povezivanja i umrežavanja ljudi, organizacija, institucija i zajednica oko istih ili komplementarnih ciljeva, vrijednosti i nastojanja. CEDRA HR trenutačno povezuje 40-tak stručnjaka konzultanata/trenera u šest centara podrške u većim gradovima Hrvatske: Čakovec, Split, Osijek, Rijeka, Dubrovnik i Zagreb.
Treća organizacija je Zadruga za etično financiranje - ZEF, gdje, jednako kao i u ostale dvije, obnašam funkciju Predsjednika Skupštine. Zadruga za etično financiranje je pravna osoba osnovana u travnju 2014. godine s prvenstvenim ciljem stvaranja preduvjeta za osnivanje ebanke d.d. – prve hrvatske etične razvojne banke. Zadruga za etično financiranje djeluje na području Hrvatske, s potencijalom širenja na zemlje regije. Cilj zadruge je djelovati za zajedničko, opće dobro te putem ebanke osigurati različite financijske instrumente za poslovne, kulturne, društvene i ekološke projekte. Na taj način zadruga će direktno poticati društvenu inkluziju, održivi razvoj, razvoj društvene ekonomije i društvenog poduzetništva, razvijati društvenu i ekonomsku koheziju te podizati svijest javnosti o ulozi novca i nefunkcionalnosti ekonomije koja se temelji isključivo na kratkoročnim profitima.
ACT Printlab prvo društveno poduzeće u Hrvatskoj
MojBiz.com: Od kuda je došla ideja za pokretanjem eko-društvenog poduzetništva?
Teo Petričević: U našem slučaju 2006. godine iz potrebe zajednice i društva. U to vrijeme postojali su već deseci društvenooduzetničkih inicijativa i pothvata u Hrvatskoj, prvenstveno razvijanih bespovratnim sredstvima međunarodnih organizacija. Te godine smo zahvaljujući potpori AED/USAID-a pokrenuli prvo društveno poduzeće ACT Printlab d.o.o. koje je odgovorilo na potrebu neprofitnih organizacija za kvalitetnim i inovativnim komunikacijskim i promotivnim rješenjima, ali s druge strane i osiguralo financijsku stabilnost udruge Autonomni centar - ACT (osnivača i jedinog vlasnika) . Danas u njemu rade 4 mlade visokoobrazovane osobe, koje su nakon završetka fakulteta neko vrijeme punile registar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
2009. godine, udruga osniva drugo društveno poduzeće - ACT Konto d.o.o. - specijalizirani knjigovodstveni servis za neprofitne organizacije koji zapošljava samo osobe s invaliditetom. Već iduće godine udruga usvaja svoj prvi strateški plan 2011-2013, mijenja područje djelovanja, započinje s razvojem i implementacijom strateških projekata, financiranih iz EU fondova, te projekata usmjerenih razvoju eko-društvene ekonomije, društvenog poduzetništva i radnoj integracji marginaliziranih skupina.
U narednim godinama kroz multisektorska partnerstva i projekte udruga inicira i osniva nekoliko društvenopoduzetničkih organizacija koje se krajem 2013. godine udružuju u ACT Grupu.
Nacionalna strategija za razvoj društvenog poduzetništva do kraja 2014.
MojBiz.com: Obzirom da je tvoja ekspertiza u području zakonodavstva vezanog uz zadrugarstvo, radnu integraciju marginaliziranih skupina i društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i zemljama regije. Kako ocjenjuješ stanje zadrugarstva u Hrvatskoj i koje su prednosti zadrugarstva. Zašto ne uključujemo marginalizirane skupine u u radne procese i radnu okolinu?
Teo Petričević: Društveno poduzetništvo nova je pojava u hrvatskoj ekonomiji i većini zemalja u okruženju. Kako Hrvatska nema definiran zakonodavni okvir za djelovanje društvenih poduzeća, ne možemo govoriti ni o izgrađenom institucionalnom okviru. Poticaj bržem i strukturiranijem razvoju društvenog poduzetništva može biti Nacionalna strategija za razvoj društvenog poduzetništva 2014-20207 koja bi trebala biti usvojena do kraja 2014. godine.
U kontekstu razvoja društvene ekonomije u svijetu, zadruge imaju jednu od važnih uloga. Brojčani podaci i statistika koju Hrvatski savez zadruga vodi govore da je trenutno stanje u zadrugarstvu veoma teško što se podudara s stanjem u cjelokupnom gospodarstvu Hrvatske. Prema podacima na dan 31.12.2013. godine u Hrvatskoj je registrirano 1.169 zadruga sa 19.485 zadrugara i 2.734 zaposlenika. Poticaj novom valu zadrugarstva također može biti Nacionalna strategija za razvoj zadružnog poduzetništva 2015-20208 koja je trenutno u fazi izrade.
Ipak, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, zadruge su se pokazale kao snaže organizacije. Danas u EU djeluje više od 250.000 zadruga sa 163 milijuna zadrugara i 5,4 milijuna zaposlenika/ica. Svaki 5 stanovnik EU član/ica je zadruge. Na globalnoj razini snaga zadruga je još veća - 100 milijuna ljudi zaposleno je u 750.000 zadruga, imaju 1 milijardu članova te pola svjetske populacije živi od prihoda zadruga. 300 najboljih zadruga imaju godišnji prihod 1,6 bilijuna USD. Npr. prihodi španjolskog Mondragona, jednog od najvećih konzorcija zadruga na svijetu i 6. španjolske multinacionalne kompanije u 2013. godini iznosili su 12,5 milijardi EUR. Mondragon u svojoj regiji djelovanja ima i veliki utjecaj na stanje nezaposlenosti - dok je u Španjolskoj nezaposlenost veća od 25%, u Baskiji (regiji gdje Mondragon djeluje) stopa nezaposlenosti manja je od 10%. Osim u proizvodnom sektoru, zadruge su i snažne financijske organizacije. Danas zadružne banke imaju 857 milijuna klijenata (13% svjetske populacije). U Europi djeluje više od 4.200 financijskih organizacija kroz pravni oblik zadruge, sa 700.000 zaposlenika, 45 milijuna članova i preko 159 milijuna korisnika, te tržišnim udjelom koji prelazi 21%. Neke od najvećih banaka na svijetu su zadruge: Rabobank, Credit Agricole, Credit Mutuel. Na primjer, Rabobank je najveća poljoprivredna banka na svijetu (ima podružnice u 48 zemalja), rangirana je kao 3 najsigurnija banka na svijetu te njene usluge koristi 50% nizozemskog stanovništva.
Vezano uz radnu integraciju margnaliziranih skupina, u Hrvatskoj ne postoji razvijen sustav ni metodologija. Najvažnije, ne postoji ni jasna politička volja, politike ni instrumenti financijske podrške takvim procesima. Danas društvenopoduzetničke organizacije za radnu integraciju start-up troškove pokrivaju bespovratnim sredstvima, financijskim instrumentima (kreditima, pozajmicama) i rijetko investicijama privatnih osoba. Država nije osigurala financijske instrumente i modele za podršku organizacijama koje zapošljavaju osobe sinvaliditetom, nacionalne manjine i druge društveno isključene skupine.
U Hrvatskoj se sektor društvene ekonomije razvija odozdo. Tako je u razvoju i prva etična banka u Hrvatskoj, koja će biti usmjerena podršci razvojnim projektima u lokalnim zajednicama (www.ebanka.eu), Jednako tako, u 2015. godini bi trebao biti uspostavljan prvi EUSEF fond (Fond za razvoj društvenog poduzetništva), koji razvijaju CEDRA HR i Zadruga za etično financiranje - ZEF. Pretpostavka je da će vrlo brzo i komercijalne banke krenuti razvijati financijske instrumente za društvene poduzetnike, te će time biti i olkašan proces rasta i razvoja, s ciljem postizanja što većeg društvenog utjecaja.
MojBiz.com: Posluju li društveni poduzetnici na neki drugi način za razliku od ostalih?
Teo Petričević: Ako se vodimo definicijom iz nacrta Strategije razvoja društvenog poduzetništva RH 2014-2020, društveno poduzetništvo se definira kao poslovni pothvati koji se temelje na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjereni stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Dakle govorimo o djelovanju svih onih organizacija koje djeluju između privatnog profitnog, privatnog neprofitnog i javnog sektora, za opće dobro. Govorimo o poduzetničkom djelovanju organizacija koje za cilj imaju riješiti probleme u lokalnoj zajednici, a ne maksimizirati dobit za vlasnike ili investitore. Važno za istaknuti, u organizacijama društvene ekonomije nema vertikalnih struktura upravljanja. Ekonomska demokracija, pravo zaposlenika da sudjeluju u donošenju svih odluka, jedno je od bitnih načela djelovanja.
Društveno poduzetništvo prvenstveno se bavi društvenim transformacijama. Dakle, društveni poduzetnici prepoznaju probleme ili potrebe u lokalnim zajednicama, pronalaze inovativna i održiva rješenja i odgovaraju na njih - u bilo kojem području i bilo kojoj djelatnosti (od kulture, preko poljoprivrede, do turizma, zaštite zdravlja itd.). Jedan od važnih elemenata djelovanja društvenih poduzetnika je radna integracija (zapošljavanje marginalziranih skupina - osobe s invaliditetom, žene 55+, mladi...), no to nikako nije jedini, isključivi ili najvažniji element.
Važno je krenuti takvim putem kad govorimo o poduzetništvu budućnosti. Brojna istraživanja pokazuju kako današnji ekonomski model ne vodi u smjeru održivosti, već zapravo genereira nove društvene, okolišne i ekonomske probleme. Brojne su mogućnosti i potrebe na koje trebamo odgovoriti u narednom razdoblju. Možemo ih sagledati na nekoliko razina: od potrebe revitalizacije javnih prostora i održivog upravljanja prostorom, kroz razvoj već prije spomenutog sustava aktivnih socijalnih usluga i modela ekonomskog aktiviranja isključenih skupina, eko-društvenih inovacija u kreativnim industrijama i novim tehnologijama, ruralni razvoj kroz održivi, aktivni i eko turizam, eko-turistička imanja te eko-poljoprivredu do održivog sustava gospodarenja otpadom.
MojBiz.com: Dobri primjeri društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, i dobri primjeri u svijetu
Teo Petričević: Brojni su, neke sam već i spomenuo. U hrvatskom kontekstu svakako bih istaknuo rad socijalnih zadruga. Njih dvadesetak smo prije nekoliko mjeseci okupili i predstavili u maloj publikaciji koja je dostupna na web stranici CEDRA-e HR. Npr. jedan od dobrih primjera je Socijalno uslužna zadruga Martinov plašt koja kroz najnoviji projekt zadruge, urbane sklopive vrtove, pruža mogućnost vrtlarenja starijim i nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju čime direktno podižu kvalitetu njihovog svakodnevnog života stvarajući osjećaj uključenosti, korisnosti i ostvarenja vlastitog potencijala. Ili primjerice Socijalna zadruga Put, koja je osnovana 2011. godine s namjerom pružanja pomoći društveno isključenim osobama s ciljem društvene reintegracije i ostvarivanja ekonomske samostalnosti takvih osoba osigurava potrebnu psihološku pomoć, edukaciju usmjerenu prema jačanju kompetencija potrebnih za zapošljavanje te pomoć u stjecanju radnih navika i pronalaženju motivacije za rad. Ta riječka zadruga danas je dobar primjer kako se korištenje lokalnih resursa može usmjeriti u održivo gospodarstvo kroz zadruge.
Osim zadruga, u Hrvatskoj imamo i prmjere dobre prakse restrukturiranja posrnulih ili opljačkanih poduzeća. Na primjer, ITAS Prvomajska iz Ivanca primjer je radničke borbe za svoja temeljna ljudska prava i zajednicu. Sredinom 2000-tih restrukturirali su se iz klasičnog privatnog poduzeća u radničko. I danas funkcioniraju odlično - zapošljavaju nove ljude, izvoze većinu svojih proizvoda, kontinuirano daju podršku obrazovanju i drugim društvenim projektima u svojoj lokalnoj zajednici.
Sličnih primjera ima puno više u svijetu. Na primjer u Francuskoj je u razdoblju 1998-2010 više od 700 poduzeća transformirano u zadruge i time je sačuvano tisuće radnih mjesta. U sjevernoj i južnoj Americi također je snažan pokret preuzimanja tvornica od strane radnika - npr. argentinski Fasinpat.
Danas u Europi djeluje veliki broj društvenih poduzetnika. Čine više od 10% ekonomskih aktivnosti, zapošljavaju 11 milijuna ljudi (6,7% radne populacije EU). Samo u Velikoj Britaniji djeluje 66.000 društvenih poduzetnika koji ostvaruju godišnje prihode od 27 milijardi EUR. Neki od njih su Suma Wholefoods, John Lewis Partnership, Coin Street Community Builders, The Cooperative Group - najveća europska potrošačka zadruga.
British Council: Projekt pomoći nezaposlenim ženama
"Rad na EU projektima izuzetno je zahtjevan, no istodobno pruža mogućnosti za rad koje inače ne bismo imali. British Council na ovom je projektu surađivao s vrlo različitim partnerima (Bluesun hoteli, Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela i Ženska grupa Karlovac “Korak”) koji su u ovom projektu pronašli neki svoj interes: želju da pomognu onima kojima je pomoć potrebna, ali i osiguravanje kvalitetne radne snage. Uspjeli smo i u jednom i u drugom. Naš je projekt promijenio živote nekim našim sudionicama – razgovarati s osobom koja je više od deset godina bila nezaposlena, a sada već šest mjeseci neprekidno radi, ili pak s osobom koja je u vrijeme prvog dijela edukacije živjela u prihvatilištu za beskućnike, a sada ima svoj stan i uređen život, pruža izniman osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti." izjavila je za MojBiz.com Rosana Besednik, voditeljica projekta, Birtish Council.
