Gordana Nikolić PAR RijekaAko ste odlučili studirati u Rijeci i zanima vas poduzetništvo, sigurno ste napravili dobar izbor. U Rijeci je jako živa poduzetnička scena, a u posljednje tri godine i startup scena.

Osim inkubatora poduzetništva, razvijenog gospodarskog i kulturnog centra Rijeka je dobila i privatnu visoku poslovnu školu. Kako je to pokrenuti vlastiti biznis u Rijeci?

Odgovor na ovo pitanje iz vlastitog iskustva ispričala je za MojBiz, dekanica i osnivačica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke doc. dr.sc. Gordana Nikolić, jedine privatne visokoobrazovne institucije u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Karijeru je započela u znanosti i potom nastavila u gospodarstvu, u privatnim i državnim tvrtkama i institucijama. Uspjela je pokrenuti vlastiti biznis, privatan fakultet i kao svaki poduzetnik ispraviti određeni nedostatak na tržištu.

Koje su vas okolnosti natjerale da krenete u poduzetništvo?
Prije svega, to je bilo nezadovoljstvo glede visokog obrazovanja, moje osobno negativno iskustvo i želja za promjenom. S vremenom, svi ti osjećaji uobličili su ideju PAR-a kao mjesta koje je drugačije, otvoreno i transparentno. Uglavnom, sve što sam mislila da nedostaje javnom visokom obrazovanju čiji sam dio tada bila. Nisam razmišljala o tome da želim biti poduzetnica niti što to sve znači, već sam bila sigurna u to što želim raditi. Srećom, imala sam veliku potporu od svojih najbližih i s ponosom mogu reći da sam uspjela u svom naumu.

Studentski poduzetnički inkubator kao sustav prakse

Obzirom na to da se Visoka poslovna škola PAR sastoji i od obrazovne ustanove i trgovačkog društva i udruga što vam predstavlja najveću prepreku u poslovanju?
Smatram kako prepreke ne postoje, to su samo novi izazovi. Tko god obavlja djelatnost u privatnom sektoru to razumije, pa ne bih rekla da mi je teže nego ostalima. One najteže prepreke su u našoj svijesti – predrasude i dezinformacije mogu biti puno opasnije od bilo čega drugog, pogotovo kada se radi o obrazovanju i to još privatnom! No, mislim da se uspješno borimo protiv takvih iskrivljenih percepcija. Zakone i propise te njihove nelogičnosti neću niti spominjati jer je to cijela nova razina „iskrivljenosti“ za koju je potrebno mnogo više od jednog intervjua.


Veliki utjecaj na studente ima broj radnih sati stručne prakse. Osnovali ste Assessment Centar i Studentski poduzetnički inkubator.
Velik broj sati prakse je naša prednost. Kada tome dodamo našu suradnju s gospodarstvom i rad na projektima koji su od samog osnutka PAR-a naši aduti, rekla bih da naši studenti uistinu stječu pravo iskustvo i rano stvaraju sliku o tržištu rada koje im daje veliku prednost nad njihovim vršnjacima. Pripremamo ih da uvijek budu korak naprijed. Upravo Assessment Centar im pomaže da planiraju svoju karijeru i budu svjesni svojih prednosti i nedostataka te kako se usavršiti i nadoknaditi. Cjeloživotno učenje je pak u srži naše filozofije i institucionalne misije, te svojim studentima usađujemo svijest o potrebi za učenjem i konkurentnosti. S druge strane Studentski poduzetnički inkubator samo je jedan dio našeg sustava prakse. Kroz njega studenti rade na svojim idejama i idejama klijenata, dakle na stvarnim projektima iz gospodarstva. Druga opcija, uglavnom na višim godinama studija koja se nudi studentima je praksa u poduzećima. Posljednji projekt u kojem sudjelujemo od njegova idejnog začetka je onaj EBRD-a i HUP-a, Inicijativa privatnog sektora za mlade (PSYI) koja će omogućiti ne samo praksu za studente u gospodarstvu, već i osposobljavanje osoba iz gospodarstva za mentorstvo studenata.

Pokrećemo inkubator ženskog poduzetništva


Prema brojkama posljednjih istraživanja sve se više žena u Hrvatskoj odlučuje na poduzetništvo. Pokrećete li uskoro inkubator ženskog poduzetništva?
Iznimno mi je drago što se participacija žena u poduzetništvu povećava. Nadam se da će se taj trend „preliti“ na ostale gospodarske sektore i politiku! PAR ima pripremljen i potpuno razrađen projekt „ženskog“ poduzetničkog inkubatora koji je vrlo nedavno prijavljen na jedan natječaj za koji čekamo rezultate. Nadam se da će projekt i njegova društvena vrijednost biti prepoznate kako bi Rijeka dobila svoj prvi poduzetnički inkubator za buduće poduzetnice.


Startup inkubatori su izvrsno mjesto za početnike i one koji žele krenuti u realizaciju dobre poslovne ideje, a nemaju logističku podršku i kapital. Visoka poslovna škola PAR nedavno je postala partner Startup inkubatoru Grada Rijeke. Očigledno da Rijeka postaje poticajna sredina za poduzetništvo.
Formalizirali smo našu suradnju sa Startup inkubatorom u biti prije dosta vremena, gotovo dvije godine, no naša suradnja je puno duža. Rijeka je oduvijek imala bogatu industriju, koja danas na žalost može biti samo dijelom industrijskog turizma. No, zato je u Rijeci jako živa poduzetnička scena, a u posljednje tri godine i startup scena. To je osobito važno za mlade i inovatore kojima ovaj „format“, nazovimo ga tako, daje mogućnost da stupe na tržište i izađu iz svojih okvira. Vjerujem kako je Rijeka sa Startup inkubatorom, StepRijem, Porinom i Visokom poslovnom školom PAR izgradila izvrsne temelje za razvoj ne samo novih startupova i poduzeća već za poduzetničko obrazovanje.

Nema dobre komunikacije među institucijama


Poznato nam je da su startupovi i inovatori ključni su za razvoj no još uvijek imamo niz  administrativnih prepreka, poduzetnici ne dobivaju uvijek iste informacije ni o vrstama poticaja, često se zakoni mijenjaju, donose novi ... Vlada veliki strah od poduzetništva. Od 100 poduzetničkih ideja, 5 uspije. Kako to komentirate?
S jedne strane, ne možemo svi biti poduzetnici i to nije ono što je gospodarstvu potrebno. S druge strane, najviše dezinformacija vlada među institucijama jer komunikacija među njima ne postoji. A onima koji se boje ili ne žele koristiti ono malo poticaja i potpore koju mogu dobiti od države, preporučam da se uključe u sastanke, edukacije i aktivnosti HGK, HUP-a, EBRD-a, raznih poduzetničkih udruženja, pa ponajviše i aktivnosti PAR-a na kojima će čuti iz prve ruke kako sve to funkcionira, uspješne priče kolega iz gospodarstva i najnovije informacije o natječajima i potporama.


U Hrvatskoj uspijevaju najuporniji ili mogli bismo reći maratonci koji zaista mogu izdržati sve i svašta. Kod nas je upornost dobila novu dimenziju. Slažete li se s time?
Ne bih se složila u potpunosti s time. Ima mnogo institucija koje pružaju potporu poduzetnicima i rade izvrstan posao. No, nema dobre komunikacije na toj nekoj višoj razini i nedostaje poveznica, npr. kako istovremeno iskoristiti poticaj za zapošljavanje koji je u ingerenciji različitih institucija. No, zato postoje događaji, edukacije, konferencije i udruženja na kojima se te informacije poduzetnicima serviraju i dapače, pružaju priliku za učiti iz iskustva drugih. Upornost je vrlina kada su u pitanju poduzetnici, no ne bih rekla da je drugačije za bilo koga u Hrvatskoj ili dalje – ako želiš nešto postići, moraš biti uporan, ali nemoj zaboraviti biti čovjek.

Intervju: Mirjana Fijolić

Foto: Novi list, Visoka poslovna škola PAR